U dvije županije određene zone zaštite i nadziranja zbog potvrde kuge malih preživača

Zbog potvrđivanja kuge malih preživača na jednom objektu u naselju Bogdanovići u općini Prgomet u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donijelo je Rješenje o određivanju zona zaštite i zona nadziranja u krugu od najmanje 3 i 10 km od lokacije zaraženog objekta.

U Hrvatskoj prvi put potvrđena kuga malih preživača

Kako su objavili, zone su obuhvatile određena naselja na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije te se u njima provode mjere u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2020/687 i drugim popisima donesenim temeljem Zakona o zdravlju životinja.

Zone zaštite i nadziranja u dvije županije

Sukladno rješenju zonama zaštite i nadziranja određena se sljedeća područja:

1. Zona zaštite

- u Splitsko-dalmatinskoj županiji:

• općina Prgomet, naselja Bogdanovići i Trolokve
• općina Lećevica, naselja Divojevići, Kladnjice i Lećevica

2. Zona nadziranja

- u Splitsko-dalmatinskoj županiji:

• Grad Kaštela, naselja Kaštel Lukšić, Kaštel Novi, Kaštel Stari i Kaštel Štafilić
• općina Klis, naselja Brštanovo, Korušce, Nisko i Vučevica
• općina Lećevica, naselje Radošić
• općina Muć, naselja Donje Postinje i Ramljane
• općina Prgomet, naselja Labin, Prgomet i Sitno
• općina Primorski Dolac, naselje Primorski Dolac
• općina Seget, naselja Ljubitovica i Prapatnica

- u Šibensko-kninskoj županiji:

• općina Unešić, naselja Cera, Čvrljevo, Donje Utore, Donje Vinovo, Gornje Utore, Gornje Vinovo, Koprno, Nevest i Visoka.

"Posebno apeliramo na subjekte na dosljednu primjenu svih propisa vezano za zdravlje životinja te provedbu strogih biosigurnosnih mjera u uzgojima kao i ranu i neodgodivu prijavu svake promijene zdravstvenog stanja životinja veterinaru", stoji u objavi.

Biosigurnosne mjere

Kako pojašnjava Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, obveze subjekata u odnosu na zaštitu od unosa kuge malih preživača u objekte su:

– osigurati zaštitu primarnih proizvoda od kontaminacija koje dolaze iz zraka, tla, vode, stočne hrane, gnojiva, veterinarsko-medicinskih proizvoda, sredstava za zaštitu bilja i biocida te zbog skladištenja, rukovanja i zbrinjavanja otpada,
– provoditi mjere vezane uz zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje bilja koje imaju utjecaj na zdravlje ljudi,
– čistiti sve prostorije i objekte koje upotrebljavaju u primarnoj proizvodnji i s njom povezanim djelatnostima, uključujući i prostorije i objekte za skladištenje i rukovanje hranom za životinje, te ih, ako je to potrebno nakon čišćenja, dezinficirati na odgovarajući način,
– čistiti i, ako je to potrebno nakon čišćenja, na odgovarajući način dezinficirati opremu, spremnike, sanduke, vozila i plovila,
– koliko god je to moguće osiguravati čistoću životinja koje se upućuju na klanje i, prema potrebi, životinja namijenjenih proi­zvodnji,
– koristiti vodu za piće ili čistu vodu kad god je potrebno da bi se spriječila kontaminacija,
– za napajanje životinja mora se koristiti čista i pitka voda te najmanje jednom godišnje, ukoliko voda nije iz sustava javne vodoopskrbe, provoditi analizu vode za piće namijenjene životinjama na objektu,
– osigurati da hranom rukuje osoblje dobrog zdravlja koje je educirano o rizicima za zdravlje,
– koliko god je to moguće spriječiti da životinje i štetnici uzrokuju kontaminaciju,
– skladištiti i rukovati otpadom i opasnim tvarima tako da se spriječi kontaminacija,
– sprečavati unošenje i širenje zaraznih bolesti kojima se ljudi mogu zaraziti putem hrane, tako što će poduzimati mjere predostrožnosti pri uvođenju novih životinja i prijavljivati nadležnom tijelu sumnju na izbijanje takvih bolesti,
– uzimati u obzir rezultate svih relevantnih analiza obavljenih na uzorcima koji su uzeti od životinja ili na drugim uzrocima koji su važni za zdravlje ljudi i životinja,
– pravilno upotrebljavati aditive za hranu za životinje i veterinarsko-medicinske lijekove, kako je propisano odgovarajućim zakonodavstvom,
– poduzimati odgovarajuće radnje radi uklanjanja nedostataka nakon što budu obaviješteni da su isti utvrđeni tijekom službene kontrole i
– na prikladan način i najmanje tri godine čuvati evidencije o mjerama koje poduzimaju radi kontrole opasnosti (kao što su podatci o vrsti i podrijetlu hrane kojom su hranjene životinje, liječenjima životinja, pojavama bolesti i rezultatima dijagnostičkih pretraga, izvješćima o obavljenim pregledima životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla).

Provedba mjera biosigurnosti obavezna je i za prijevoznike životinja, veterinare, veterinarske inspektore te sve ostale osobe koje zbog prirode posla dolaze u kontakt sa životinjama.

Simptomi bolesti

Kuga malih preživača je, objašnjavaju, akutna do subakutna virusna bolest ovaca, osobito koza, koju karakterizira iznenadna pojava groznice, iscjedak iz nosa, znakovi oboljenja dišnog i probavnog sustava. Bolest može imati i letalan ishod (uglavnom u koza). Uzrokuje ju virus iz porodice Paramyxoviridae, antigenski blizak virusu goveđe kuge.

Goveda i svinje mogu oboljeti, no najčešće ne razvijaju klinički vidljivu bolest. Bolest se primarno prenosi izravnim kontaktom između životinja, ali je virus moguće prenijeti i neizravnim putem, kontaminiranim predmetima i prijevoznim sredstvima.